Vjerske zajednice prece od skola

Opstina Novo Sarajevo je u prijedlogu budzeta za 2012 godinu planirala finanisrati vjerske zajednice sa 100.000 KM, dok za finansiranje osnovnih skola nije planirano nista!

104 40 260 50

U Bosni i Hercegovini je u razdoblju od 1992. do 1995. godine poginulo oko 104 hiljade ljudi, 40 hiljada (najviše žena) je silovano i muceno, a postojalo je oko 260 logora ili drugih mjesta zatocenja. Takoder je protjerano i raseljeno oko dva miliona ljudi, a oko 50 hiljada ceka povratak.

Centar za istraživanje ratnih zlocina u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu – SIPA, je od 2005. godine saslušao oko 8.300 svjedoka, a podneseno je blizu 300 izvještaja o pocinjenim zlocinima, te prijavljeno više od 1.000 osumnjicenih.

Izvor: protest.ba
Datum: 5. decembar 2011
Procitaj cijeli clanak

Jos da srusimo kapitalizam pa da pocnemo zivjeti kao ljudi!

Dvadeset godina liberalne ekonomije potvrdilo je kako su nastavnici marksizma bili u pravu tvrdeci nam da su kapitalisti gramzivi, okrutni i bezdušni kurvini sinovi. E još da srušimo kapitalizam pa da pocnemo živjeti kao ljudi, uzdahnem zadovoljno gledajuci demonstracije koje su se posljednjeg tjedna s Wall Streeta raširile citavim planetom i ciji ideološki virus nije zaobišao ni ovu našu zabit.

Ulicni gnjev protiv neoliberalnih bankarskih govnara krijepi me nadom da ljudi nisu ostali bez srca, da je u njima ostalo pravednosti i dobra, suosjecanja sa slabijima i snage da se ekonomske prilike promijene nabolje.

Ipak, moram vam priznati, jednom sam, ne tako davno, mislio drugacije…

Izvor: jutarnji.hr
Datum: 19. oktobar 2011
Autor: Ante Tomic
Procitaj cijeli clanak

Sva ispunjena predizborna obecanja nove vlasti

http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/clanak/110928016

Uzalud vam trud, glasachi!

Prije nekoliko mjeseci, Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko kazao je u intervjuu za slovenacko “Delo” kako u BiH prevladava egoizam dijela elita koji u nesredjenoj državi za sebe prisvajaju privilegije i materijalne koristi, što zaista može djelovati kao ozbiljna kritika upucena vodecim politicarima u zemlji da nije jedne nepobitne cinjenice – sam Visoki predstavnik odlicno saradjuje sa takvim “egoistickim elitama“ i ne pada mu na pamet da se aktivnije uhvati u koštac sa problemima neformiranja vlasti u BiH.

Izvor: buka.ba
Datum: 3. oktobar 2011
Autor: Elvir Padalovic
Procitaj cijeli clanak

Završena akcija “Poskidajmo zastave sramote!”

U subotu, 03.09. završena je dvodnevna akcija Udruženja “Bistro!”, Bosna i Hercegovina i partnera SOS-Djecija sela BiH na skidanju PVC kesa sa priobalnog rastinja, te cišcenja ostalog otpada iz korita rijeke Ljubine na teritoriji opcine Vogošca.
Akciji su se prikljucili clanovi ribolovackih udruženja “Vogošca”, “Sarajevo 1906? i “Novi Grad”, te Udruženja “Tempo”, a kao gosti na završnom skupu su bili i nacelnik opcine Vogošca, gosp. Edin Smajic i predsjedavajuci predsjedništva Bosne i Hercegovine, gosp. Željko Komšic. Tom prilikom je izvršeno i poribljavanje rijeke Ljubine potocnom pastrmkom, a svi ucesnici i gosti su imali priliku simbolicno u rijeku pustili po jednu ribu.

Izvor: bistrobih.ba
Datum: 5. septembar 2011
Autor: Senad Kapo
Procitaj cijeli clanak

Covic & Dodik – Strange Bedfellows

Croatian Democratic Union (HDZ)-BiH President Dragan Covic and Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) President — and Republika Srpska (RS) Prime Minister — Milorad Dodik have met several times in recent months to discuss, inter alia, their ideas on a territorial reorganization within BiH.

Covic’s closer ties to Dodik have further strained Covic’s already waning partnership with Bosniak Party of Democratic Action (SDA) President Sulejman Tihic.  The growing rift between Covic and Tihic only serves to further Dodik’s goal of disuniting Bosniaks and Croats, which he hopes will strengthen his argument that the RS is BiH’s “better half.”

Read more over @ WikiLeaks.

Ko koga folira?

“U Umjetnicku galeriju Bosne i Hercegovine niko živ nije išao zadnjih 15 godina. Ne znam zbog cega se onda diže tolika frka oko njenog navodnog zatvaranja? Umjetnicku galeriju BiH su vec davno zatvorili njena bivša direktorica i sadašnje kustosice iz prostog razloga jer godinama nisu radile ništa. Samo su povremeno kukale da ih država ne voli i ne daje im pare. Pare za šta? Kada nam je neko iz te uprave rekao šta Umjetnicka galerija BIH uopce radi? Kada su nam predstavili neku viziju? Kad su nas zainteresirali za neku izložbu? Nisu ni mogli, jer oni izložbe i ne prave. Pardon, napravili su nedavno jednu koja se zvala “Otkupi” (u istoriji umjetnosti se ne zna za gluplji naziv izložbe!). Tu izložbu je kustosica najavila u javnosti jezikom koji bi i Službeni list okrarakteizirao suviše birokratskim. Rekla je nešto kao: “Mi smo morali napraviti ovu izložbu jer po zakonu moramo oktupiti neke radove bh. umjetnika, bla, bla.”

Kad je to Umjetnicka galerija BiH napravila izložbu na koju su ljudi poželjeli da odu? Kada je Umjetnicka galerija napravila zanimljivu izložbu za vrijeme Sarajevo Film Festivala? Ili za vrijeme MES-a? Ili ikada? Kada je Umjetnicka galerija BiH napravila donatorsko vece? Kada se ova institucija povezala sa svjetskim galerijama?”

Izvor: sarajevo-x.com
Datum: 29. august 2011
Autor: Haris Pasovic
Procitaj cijeli clanak

Q1: 800 miliona maraka

U BiH je u prvom kvartalu ove godine, prema podacima Centralne banke BiH, iz dijaspore stiglo 799,8 miliona KM, što je za 55 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

- U prvom kvartalu prošle godine vrijednost doznaka je iznosila 744,3 miliona KM – naveli su u CB BiH i dodali da ovi podaci ukljucuju i formalnu procjenu dijela transfera koji se dostavljaju neformalnim kanalima i sastavni su dio platnog bilansa BiH.

Ovi podaci pokazuju da je finansijska pomoc iz inostranstva rodacima u BiH, poslije tri godine, konacno pocela da se povecava.

Globalna kriza je ostavila znacajne posljedice i na finansijsku mog radana BiH u inostranstvu, pa su, prema zvanicnim podacima, od 2008. godine doznake rodacima u BiH znacajno smanjene.

Prema službenim podacima, prije recesije, odnosno 2007. godine novcane pošiljke iz inostranstva koje primaju gradani u BiH dostigle su 2,7 milijardi KM. Od toga je nešto više od 1,4 milijarde KM primljeno preko banaka i kompanija za transfer novca, dok je nešto manje od 1,3 milijarde KM dostavljeno neformalnim kanalima i licno uruceno stanovnicima u BiH. Doznake su 2004. godine iznosile 2,31 milijardu maraka.

Izvor: buka.ba/glas srpske
Datum: 9. august 2011
Autor: Tanja Šikanjic
Procitaj cijeli clanak

Kao katete oznacimo teritoriju sadasnja dva BiH entiteta

Grcki filozof i matematicar Pitagora i njegovi studenti su vjerovali da je sve povezano sa matematikom, te da se sve može predvidjeti i izmjeriti u matematickim formulama.
Ko još ne pamti Pitagorinu teoremu koja kaže: Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad obje katete.
Posmatramo li kroz poznatu teoremu naš istorijski trenutak, recimo period od 1991 do danas, shvatit cemo da je matematika više od kraljice nauka, da je matematika škola života.
Olovke u ruke i krenimo.

Kao katete, manje stranice trougla, oznacimo teritoriju sadašnja dva BiH entiteta.
U tako zamišljene katete ubacimo sve sa žive i mrtve ljude, tragedije, ratove, rasturene porodice, nestale ljude, razvaljene kuce i gradove.
Onda kao ”hipotenuzu”, najvecu stranu tog našeg trougla, zamislimo sve te silne spodobe koji se bave politikom, od tada do danas. Zamislimo njihove porodice, djecu, kumove i rodake, preciznije, zamislimo sadašnju društvenu elitu. Pokušajmo da ih se sjetimo sa njihovim predizbornim obecanjima, lopovlucima, aferama, pronevjerama, promjenama partijskih dresova u kojim su ucestvovali kada su bili vlast i kada su bili opozicija, kada su bili komunisti i nacionalisti, ljevicari ili desnicari. Svejedno.
E sada, matematika.
Lako je utvrditi,  podsjetiti se, šta su od kuca, stanova, automobila i uštedevine imali pocetkom devedesetih. Pod hipotenuzom, a izmedu kateta sazdanih od nas, je ono što imaju sada. Ništa od toga što imaju danas ne bi imali bez nas i onog što mi danas nemamo. To je valjda jasno. I kao, kakvu takvu, utjehu, u medunarodnom sistemu mjernih jedinica ovim narodom treba nazvati jedinicu za bezprizorno, neograniceno i nesputano eksploatisanje ljudskih bica. Ako vam još nije jasno pogledajte, dok još možete jer ce uskoro biti sklonjene, njihove objavljene imovinske kartone. Kada pogledate njihove, na trenutak pogledajte šta u imovinskom kartonu imate vi sami.
I?

Ne ispuštajte olovku iz ruku, za domacu zadacu napišite barem 2011 puta:
Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad obe katete.

Izvor: buka.ba
Datum: 13. jun 2011
Autor: Nermin Cengic
Procitaj cijeli clanak

Masa se pretvorila u pihtiju

Šuška se, šuška, ovih dana kto je taj, što je taj Jovo Divjak zaboravljeni, rekti. Pita se glas javnosti ko ga je ostavio, ko mu ne ide u posjetu, a vidna je i nedoumica zašto nema nekakvih protesta kojim bi se Jovi dalo snage da izdrži boravak u Becu. Šuškaju svi. Pregoreni aktivisti vec odviknuti od prvog postulata aktivizma “ako ja necu, nece niko drugi, pa ja moram”. U potrazi su za nekim vodom parade koji ce preuzeti odgovornost i predvoditi ih dok im ne dosadi boriti se za “zajednicku stvar”. Nakon toga krecu olajavanja i prebacivanja, nerijetko i sujetna vrijedanja. Šuškaju i novinarske pobjegulje koje se nakon poraza voljene im ideologije naprasno preobratiše i vec godinama pokušavaju nanovo se slizati sa sredinama odakle su pobjegli glavom bez obzira. Sad staju na stranu onih koji su im odbranili to pravo da kataliziraju svoju sramotu, ganjajuci katarzu u odbrani od dojucerašnjeg neprijatelja, jer su u svojoj bježaniji, eto slucajno, prebjegli na onu stranu koja je na Jovu Divjaka i stotine hiljada Sarajlija ispaljivala hiljade granata dnevno.

Kad je tog 3. marta 2011. godine uhapšen Jovo Divjak, povuklo je nekolicinu da se pojavi ispred ambasade Austrije u Sarajevu, gdje se u pola noci stajalo na zimi i uglavnom skrivali pogledi jedni od drugih. Sigurni su tada bili da rade pravu stvar. Sigurni bi bili i da im Jovo nije kasnije zahvalio. Dan kasnije se na istom mjestu pojavilo oko hiljadu ljudi, prošetalo se niz Džidžikovac do zgrade Predsjedništva, ispunilo se pola Dnevnika. Glavni “belaj” je bio u subotu kad je, kažu pet hiljada ljudi koracalo ulicama Sarajeva sa zviždaljkama u ustima, dajuci si za pravo da malo blokiraju saobracaj i budu prošetani od Džidžikovca do Marindvora, pa nazad do ambasade Srbije. Usput se prišljamcio i polusvijet koji je našao divnu priliku da traži pravdu za neke svoje “generale”, a na reakciju demonstranata kako to nije u redu zaprijetili su i otkidanjem glava. Za neupucene, ta je subota bila uspjeh gradana, dok je za upucene bila razocarenje jer je tek pet hiljada u gradu od pola miliona stanovnika našlo za shodno da provede nekoliko subotnjih sati na ulici kako bi, eto, odreagovalo. Izašlo se, reklo se, prošetalo se, i Jovo se zahvalio. I poslije toga je sve splasnulo.

Izvor: Protest.ba
Datum: 13. jun 2011
Autor: Nermin Cengic
Procitaj cijeli clanak